opće ljudsko dobro. On je jedan od najizrazitijih oblika čovjekove kreativnosti. Ljubav prema sportskom izrazu ljudskih sposobnosti, užitak u širenju granica ljudskih mogućnosti, spontanost i interes za ljudsku dramu što se odvija u sportskom natjecanju, daju sportu poseban potencijal, što je posebno važno za djecu i mlade. Za njih su igra i sport izraz života.

Sport je ljudskoj prirodi “ prirođena “ aktivnost. On budi jak interes i ima snažnu privlačnost. To je veliki odgojni potencijal i odgojna snaga. Sport je izvanredno odgojno sredstvo. On omogućava djeci da razviju svoje humane kvalitete i promiče autentične ljudske vrijednosti, a do toga se dolazi odgojem. Odgoj za ljubav, život i zajedništvo čuva nas od egoističnog zatvaranja u sama sebe i gradi snažnu prepreku širenja droge, alkohola i kriminala koji su u današnje vrijeme vrlo rašireni.

Zdrava, okretna, spretna i vješta djeca mogu lakše “ nositi “ sve nedaće i teškoće života te mogu lakše obavljati svoje radne i društvene zadaće. Zadaci tjelesnog odgoja temelje se na mogućnosti poticanja fizičkog rasta i razvoja odgajanika, razvoju psihomotoričkog sistema i opće funkcionalne sposobnosti organizma. Ovaj zadatak se ostvaruje osmišljenim sistemom vježbi, igara, stvaranju navika na zdrav i higijenski život, ispravnim držanjem tijela. Odgajanik stječe spoznaju o općem fizičkom stanju i stvara naviku bavljenja tjelesnim aktivnostima.

O sportu postoje različite definicije, ali danas bi se moglo reći : “ Sport je aktivnost iznadprosječne umne i tjelesne angažiranosti, čije efekte ostvarujemo različitim oblicima tjelesnih vježbi i aktivnosti prema dogovorenim pravilima neke igre ili izvedbe “. Sport osim očuvanja zdravlja, te stvaranja radnih i obrambenih sposobnosti ima i značajnu društvenu ulogu. Ta uloga je usmjerena na odgojno- obrazovne vrijednosti i provjeru tih vrijednosti kroz uspjeh sudionika, sa stalnom težnjom ka napretku. Utjecaj sporta na formiranje osobnosti je velik. Sport djeluje na zdravstvenu i morfološko-funkcionalnu osobnost djeteta, a zatim i na voljno-moralnu, te intelektualno-radnu i estetsku komponentu. Sport zahtijeva specijalni režim života uz veliko odricanje i ulaganje napora tjelesne i psihičke prirode.

Bilo koji sport, bilo koja tjelesna aktivnost aktivira kompletni lokomotorni sustav presudan za transformaciju energije koja je prijeko potrebna za aktivnost svih stanica u organizmu, te se sport i tjelesna aktivnost mogu tretirati kao odrednica za skladan razvoj svih djetetovih osobina.

Veliki je utjecaj tjelesnog vježbanja na očuvanje i unapređivanje zdravlja djeteta te na skladan razvoj svih njegovih antropoloških značajki.

Sport i tjelesna aktivnost, omogućavaju učenicima stjecanje informacija o čuvanju i unapređivanju zdravlja pojedinca i zdravlja okoline, što ih osposobljava da prate i poduzimaju mjere za razvijanje i poboljšanje osobina, sposobnosti , znanja i postignuća.

Pozitivnu transformaciju, djeca mogu osjetiti kao aktivni sudionici u sportu i tjelesnom vježbanju. Zbog nedvojbene vrijednosti sporta, vrata sporta trebala bi biti otvorena svima koji se za sport odluče ( kroz izvannastavne, izvanškolske sportske aktivnosti, sportske klubove i sl.). Osim što je jedan od primarnih ciljeva bavljenja sportom postići što bolje, najbolje, vrhunske rezultate u izabranoj grani sporta smatra se da sport i bavljenje sportom mora imati za djecu i druge poruke,a osobito one koje imaju trajniju vrijednost, dakle i poslije aktivnog bavljenja sportom, kao npr. razvijanje pravilnog odnosa prema zdravlju, stvaranje navika i vrijednosti orijentacije o tome što, kako, koliko i zašto treba vježbati.