ZAŠTO JE VAŽNA TJELESNA AKTIVNOST

 Osnovna je značajka današnjeg svijeta da čovjek živi duže. Stoji činjenica da je čovjek današnjice radikalno smanjio fizičku aktivnost tako da je u ovom trenutku dostignuta nezavidna razina neaktivnosti.
 Aktivnost je ljudska vitalna potreba. Zato je vrijeme da se još jedanput upozori na posljedice nedovoljnog kretanja. Specifičnim programima vježbanja moguće je u suvremenim uvjetima življenja nadomjestiti i nedovoljnost kretanja. Danas, zbog nedovoljnog kretanja, čovjeku-djetetu nedostaje osnovna pokretačka snaga skoro svih vitalnih funkcija. Ozbiljno su smanjene i ugrožene osnovne motoričke sposobnosti, prije svega brzina, zatim snaga i izdržljivost. Budući da je čovjek-dijete nastao kretanjem i u kretanju se kroz evoluciju usavršavao, kretanje je bilo i ostalo neophodan uvjet njegova biološkog opstanka.

  Danas, novo vrijeme favorizira um, tako da se čovjek-dijete više umara psihički, nego fizički. Psihički zamor na radnom mjestu-školi subjektivno umara čovjeka-djeteta fizički, tako da nakon radnog vremena-škole on provodi najčešće odmor pasivno (uz televiziju, kompjuter,novine, knjigu-zadaću, video, često u fotelji ili u krevetu).
 Prema tome može se doći do zaključka da u suvremenim uvjetima življenja, nema dovoljno fizičkog rada, sve su tjelesne aktivnosti svedene na minimum.

  Nameće se niz pitanja, kao što su: Da li je danas vježbanje potrebno? Zbog čega netko vježba? Što se vježbanjem može postići? Zašto svi ljudi koji nemaju dovoljno aktivnosti ne vježbaju? Imaju li prednosti oni koji vježbaju?
 U današnje vrijeme prisutan je drugačiji pristup zdravlju. Neobično je važno biti zdrav i lijepo fizički izgledati, kreativno živjeti, s visokim životnim standardom i imati dovoljno slobodnog vremena za osobne kreativne i rekreativne aktivnosti.

  Kinezilozi su došli do spoznaje da čovjek današnjice ne može u potpunosti funkcionirati bez odgovarajuće tjelesne aktivnosti. Konačno je vrijeme da se skrene pozornost i povede briga društva i pojedinca da tjelesna aktivnost postane navika i da se uvrsti u svakodnevni režim života suvremenog čovjeka-djeteta. Sve je to potrebno jer kretanje omogućava čovjeku-djetetu uravnotežen i stabilan biopsihosocijalni status.

1. Tjelesna aktivnost

.

 Slika 1. Utjecaj kretanja i nekretanja ( iz knjige Prokop-Bachl)

 Koliko je redovita tjelesna aktivnost korisna, toliko je neaktivnost štetna, što je vidljivo iz slike 1.(Medved ,1987.).

 Brojna su istraživanja dokazala vrijednost redovite tjelesne aktivnosti kod čovjeka-djeteta. Dokazano je da tjelovježba ima ulogu u jačanju mišićne mase, utječe na očuvanje koštane mase, te zadržavanje spretnosti što je važno za izbjegavanje prijeloma kao posljedice nespretnih padova. Isto tako tjelovježba aerobnog oblika pozitivno djeluje na psihosomatski status bez obzira na dob.
 Redovito provođena tjelesna aktivnost djeluje u smislu očuvanja i poboljšanja ventilacijske funkcije pluća tijekom opterećenja.
 Aerobne tjelesne aktivnosti kao biciklizam, plivanje, trčanje, jogging i hodanje čine niz pozitivnih učinaka na psihosomatski status organizma. Glavni fiziološki i metabolički učinci takvih aktivnosti, uključuju porast količine eritrocita, povečanje protoka krvi, povećanje sadržaja miglobina i mitohondrija u mišićnim stanicama, te povećavaju enzimatsku aktivnost za aerobnu glikolizu. Te promjene omogućuju djelotvornije stvaranje ATP-a (adenozintrifosfata) za skeletni mišićni rad i olakšavaju dopremu kisika u tkiva.

TABLICA 1 Pregledni prikaz razlika između tjelesno aktivnih i neaktivnih osoba (Findak, Mraković, 1998. )

Tjelesno neaktivne osobe	Biofiziološka svojstva	Tjelesno aktivne osobe
mala	relativna količina mišića	velika
velika	relativna količina masti	mala
mala	mišićna sila	velika
mala	prokrvljenost mišića	velika
250 – 300 gr	težina srca	400-500 gr
70 – 90	frekvencija srca u mirovanju (FS)	40-60
veći	krvni tlak	manji
male	koronarne rezerve	velike
cca 50ml/kg	relativni vitalni kapacitet	cca 70 ml/kg
40 ml/kg	relativni aerobni kapacitet	50 – 80 ml/kg
mali	transportni kapacitet za O2	veliki
mala	maksimalna sposobnost srca	velika
simpatikotona	vegetativna regulacija	vagotona
male	adrenokortik. rezerve	velike
manja	izdržljivost za tjelesne aktivnosti	veća
sporiji	oporavak nakon rada	brži
mali	adaptacijski kapaciteti	veliki
brža	dobna involucija	sporija
manja	radna sposobnost	veća
često	pobolijevanje	rijetko

U SLJEDEĆEM ČLANKU : PRIPREMA ORGANIZMA ZA VJEŽBANJE

 

SAVJETE DAJE: NIKOLINA SKENDER, PROF. TJELESNO ZDRAVSTVENE KULTURE VODITELJ ZAGREBAČKOG SINKRO KLUBA TEL: 01 363 44 51, 091 5217382 E-MAIL: nskender@inet.hr