ZDRAVLJE I TJELESNI ODGOJ

 Stručnjaci već dugi niz godina upozoravaju na negativnosti u razvoju djece i mladeži, pad ljudskih osobina i sposobnosti. Generacijski postoji opadanje mišićne mase, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, porast psihičkih poremećaja što su direktni indikatori narušena zdravlja već u ranom djetinjstvu. Ukoliko osobine i sposobnosti nisu razvijene do poželjne razine, zdravlje je narušeno utoliko više što je veća odsutnost potrebnog kretanja. Zdravlje se ne može dugo zadržati ako se prestane kretati.

 Trebamo voditi brigu o svom zdravlju, tj. biti odgovorni za svoje zdravlje i zdravlje okoline. Dobro zdravlje je uvijet za plodonosan rad u svim ljudskim djelatnostima, za uspješan odgoj djece, učenika i mladeži. Glavna zadaća u školstvu je povećati vrijeme za tjelesno vježbanje tj. boriti se za zdravlje mladih. Zbog nedvojbene vrijednosti sporta, vrata sporta trebaju biti otvorena svima koji se odluče za sport - kroz izvannastavne, izvanškolske sportske aktivnosti, sportske klubove i sl. Jako je vrijedno da se od početka bavljenja mladog čovjeka sportom sve stavi “ na svoje mjesto “ jer se inače mogu pojaviti različita traumatizirana stanja koja se negativno reflektiraju na njihovo zdravlje.

 Zdravlje je svim ljudima posebna vrijednost, najveće blago. Težnje su zdravstvenih i pedagoških institucija – unapređivati zdravlje svih ljudi, stvarati društvo zdravih ljudi. Zdravlje je polazište sveukupne uspješnosti ljudskog postojanja. Ono ima dominantan utjecaj na razvitak cjelovite ljudske ličnosti. Zato unapređivanje zdravlja treba postati životna orijentacija pojedinca, skupine, društva. Temelj pozitivnom ili negativnom, zdravom ili nezdravom ponašanju trebaju biti oblici komuniciranja među učenicima, između škole, roditelja i okoline. Raznovrsnošću programa, oblika i metoda komuniciranja dolazi se do kreativnog osmišljavanja učenja o zdravlju. Higijenski uvjeti u školi utječu na razvitak učenika, a osobna higijena veoma je značajan čimbenik. Potrebno je upoznati najčešće bolesti u školskoj dobi, posebno one koje su posljedica rizičnog ponašanja, mogućnosti njihova sprječavanja, liječenja i rehabilitacije.

 Odgoj u funkciji zdravlja u školi treba realizirati u suradnji sa zdravstvenim stručnjacima,a uspjeh programa odgoja ovisi o školi, pedagogu, obitelji, medijima. Veliko značenje kod djece i mladeži ima poticaj kreativnosti u sklopu zdravstvenog odgoja.Škola je prikladno mjesto za zdravstvenu komunikaciju s učenicima, roditeljima, zdravstvenom službom i cijelom zajednicom. Zdravstveni odgoj se ne može ostvariti u školi bez aktivnosti svih nastavnika na unapređivanju zdravlja, a za to moraju biti obrazovani i osposobljeni. Nastavnici moraju znati osnove zdravstvenog odgoja, pretpostavke za zdrav razvitak učenika, higijenske standarde u školi te ekološke i higijenske zahtjeve za okolinu učenika. Oni trebaju znati da je neuspjeh u školi i zdravstveni problem. Treba uključiti roditelje i druge odrasle osobe u rješavanje zdravstveno-odgojnih problema učenika. Taj posao u odgoju za zdravlje škola i nastavnici trebaju planirati, izraditi i provesti zdravstveno-odgojne programe. Škole i nastavnici obvezni su raditi na zdravstvenom odgoju i trebaju ga uključiti u svoj rad, ali ne samo oni nego i druge institucije i pojedinci, jer se učinkovitost zdravstvenog odgoja odražava u svim dijelovima društva- kod pojedinca, obitelji, lokalne zajednice. Treba uključiti sve ljudske i znanstvene sposobnosti da se ostvari cil j- ZDRAVLJE ZA SVE.

 Tjelesna aktivnost, sport i vježbanje već se desetljećima promiču kao sredstva važna za očuvanje zdravlja. Spoznaje o dominaciji neaktivnog načina življenja u zapadnim zemljama, nove spoznaje o zdravstveno- preventivnim potencijalima tjelesne aktivnosti potaknule su mnoge zemlje da u svoje javno- zdravstvene programe prevencije i brige o poboljšanju zdravlja uključe tjelesnu aktivnost. Dokazi o korisnosti tjelesne aktivnosti obuhvaćaju fiziološke osnove vježbanja, pogotovo dugoročnu adaptaciju na vježbanje, te mnogostruk utjecaj vježbanja na zdravlje ( poboljšanje i dugoročno održanje ) i bolest ( smanjenje rizika ).

 

SAVJETE DAJE: NIKOLINA SKENDER, PROF. TJELESNO ZDRAVSTVENE KULTURE VODITELJ ZAGREBAČKOG SINKRO KLUBA TEL: 01 363 44 51, 091 5217382 E-MAIL: nskender@inet.hr