SLABOKRVNOST (ANEMIJA) U DJECE

 Anemija ili slabokrvnost je smanjenje sposobnosti krvi da prenosi kisik a najčešće nastaje zbog smanjenja količine crvenih krvnih tjelešaca – eritrocita i hemoglobina u njima. Hemoglobin, koji čini 90% suhe tvari eritrocita gradi spoj bjelančevine i željeza koje veže kisik. U anemiji stoga dolazi i do nedostatka željeza u krvi.

 Što uzrokuje slabokrvnost ?

  Uzroci anemije mogu biti nedovoljna proizvodnja ili prekomjerna razgradnja eritrocita te gubitak krvi. U novorođenčeta i malog dojenčeta anemija je fiziološka pojava zbog pojačane razdradnje «viška» eritrocita s kojim se dijete rađa. Anemija je najčešća u drugom ili trećem mjesecu života jer eritrociti koji su nastali u fetalno doba žive svega 60-70 dana, volumen krvi se brzo povećava jer dijete brzo raste, a novi eritrociti se dovoljno brzo ne proizvode. U prijevremeno rođene djece - nedonoščadi ukupni broj eritrocita i koncentracija hemoglobina brže se smanjuju nego u donošene novorođenčadi. U prvoj godini života utrošak željeza za stvaranje hemoglobina je najveći jer je i povećanje ukupnog volumena krvi najveće u to doba.
 Slabokrvnost iznad prve godine života djeteta nastaje najčešće uslijed nedovoljnog unosa željeza hranom, njegove nedovoljne apsorpcije ili slabog iskorištavanje te prekomjernih nefizioloških gubitaka. Jedan od uzroka mogu biti akutne i kronične bolesti u djeteta. U akutnih bolesnih stanja koncentracija željeza dolazi u granice normale nakon ozdravljenja ali u kroničnih bolesnika ( kronične bubrežne , srčane, plućne i druge bolesti) ona ovisi o fazi bolesti.
Najčešće se anemija javlja u kasnu zimu ili rano proljeće nakon dugog perioda kada u prehrani nedostaju svježe voće i povrće bogato željezom.

 Kako prepoznati slabokrvnost ?

  Slabokrvna djeca su relativno dobro raspoložena, ali se brže umaraju, a može se javiti i otežano disanje. U veće djece mogu se uočiti i teži znaci poremećaja opskrbe kisikom, osobito od strane mozga i srca jer su ova dva organa najosjetljivija na to (vrtoglavica, zujanje u ušima, titranje pred očima, glavobolja, lupanje srca ili neodređeni bolovi u prsištu oko srca). Simptomi koje roditelj najčešće prepoznaje kao moguće znakove slabokrvnosti u svojeg dojenčeta i malog djeteta su jače ili slabije izraženo bljedilo kože i sluznica (osobitu pažnju treba obratiti na slab crvenkasti refleks uški pri prosvjetljavanju). Bljedilo kože nije pouzdan znak anemije jer boja kože ovisi o njenoj debljini, prokrljenosti i pigmentaciji. Nezainteresiranost za igru, slabiji apetit ( što još više smanjuje koncentraciju željeza u krvi) te pojačano znojenje također navode roditelja da zatraži pregled liječnika.. Kod neke djece s jačom anemijom javlja se i šum na srcu, lomljivost noktiju i kose. Pomanjkanje apetitita (anoreksija) koji se rijetko povezuje s slabokrvnošću može biti jedan od prvih znakova bolesti: dijete često odbija čvrstu hranu, naročito povrće (preferira sokove). U neke djece može se uočiti «perverzni» apetit, tzv «pica» kada u usta trpaju stvari koje nisu za jelo ( zemlja, pijesak, žbuka sa zida, papir i drugo). Iako se ova pojava može pripisati manjku željeza u organizmu, ona može biti i posljedica nedostatka kalcija.

  Kod školske djece i adolescenata često dolazi do nevoljkosti do prave apatije, nezainteresiranosti za učenje, poremećaja pažnje, nemogućnosti koncentracije. U adolescenata prekomjerna dijeta također dovodi do anemije pa češće djevojke nego mladići dolaze u fazu ekstremne mršavosti ( anorexia nervosa ).

  Kako liječiti i spriječiti slabokrvnost ?

  Dojenče hranjeno isključivo mlijekom u prvim mjesecima života oskudijeva u željezu bez obzira hrani li se majčinim mlijekom, kravljim mlijekom ili adaptiranim mlijekom. Međutim, iz majčinog mlijeka željezo se bolje apsorbira (do 50%) nego iz kravljeg (oko 10%).

  U slučajevima tzv «fiziološke anemije» u donošene djece terapiju željezom započinjemo poslije trećeg mjeseca, a u nedonoščadi se preporuča terapija i prije trećeg mjeseca života.
 
  Kod dojenčadi se preporučuje krvnu sliku napraviti između drugog i šestog mjeseca života i ukoliko je nivo hemoglobina odnosno željeza u krvi nizak početi s terapijom (preparat željeza u kapima ili sirupu uz C vitamin koji pospješuje apsorpciju željeza iz crijeva). Trajanje liječenja je šest tjedana i više, ovisno o nalazu kontrolne krvne slike. Davanja željeza se daje još par tjedana i nakon normaliziranja vrijednosti hemoglobina odnosno koncentracije željeza s ciljem da se napune rezervoari željeza u organizmu.
Za spriječavanje nastajanja slabokrvnosti u nedonoščadi, nedostaščadi i dojenčadi koja su na prehrani kravljim mlijekom od početka drugog mjeseca života daje se preparat željeza i profilaktički (bez obzira na vrijednosti crvene krvne slike), sve dok se dijete ne počinje hraniti prehranom koja sadrži dovoljne količine željeza.

  Od šestog mjeseca života slabokrvnost ćemo najbolje spriječiti uvođenjem u prehranu namirnica koja su bogata željezom. To su prije svega namirnice životinskog porijekla (meso, iznutrice-jetrica) te biljnog porijekla (zeleno lisnato povrće - špinat, blitva, kelj, cikla te voće). Mnogi su liječnici u SAD, Japanu, skandinavskim zemljama i Velikoj Britaniji davali čvrstu, ali usitnjenu hranu (soju, mahu, krumpir, grašak, brašno, usitnjeno meso, ribe iz konzervi ili u prahu) dojenčadi već od prvog mjeseca života i rezultati su bili vrlo dobri: djeca su brže rasla, brži je bio porast koncentracije željeza u krvi, bila su otpornija na infekcije.

  Kod veće djece možemo uočiti učestaliju sezonsku pojavu slabokrvnosti u rano proljeće. To rezultira iz činjenice da su djeca tijekom zimskih mjeseci izložena čestim infekcijama i da je unos željeza putem svježeg povrća i voća manji nego u ostalim mjesecima. Stoga se preporučuje profilaktičko uzimanje polivitaminskih preparata obogaćenim željezom tijekom cijele zime.

 

SAVJETE DAJE Dr med. mr. sci Ljiljana Kipke-Sabol spec. školske medicine POLIKLINIKA ZA DJEČJE BOLESTI Dr SABOL 10000 Zagreb, IV Cvjetno naselje 21 Tel. 01 619 00 80