BOLESTI KOJE PRENOSI KRPELJ
KRPELJ ( Ixodes ricinus ) prenosnik
je virusa uzročnika upale mozga i moždanih ovojnica. Prirodni
rezervoar bolesti su šumski glodavci i ptice koji ga prenose na krpelja.
Bolest je endemična u brdskim krajevima Slovenije, u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj ( Varaždin, Koprivnica, okolica Zagreba, Bjelovar, Našice
sve do Vinkovaca). Zaraženi krpelji obitavaju i u uređenim
parkovima u gradovima što predstavlja posebnu opasnost za djecu.
Javlja se sezonski od proljeća do jeseni.
Infekcija virusom krpeljnog meningoencefalitisa može varirati
od blage do teške bolesti. Inkubacija traje 7-10 dana.
Ako je bolest blažeg tijeka ispoljavat će se povišenom temperaturom,
glavoboljom, klonulošću, bolovima u mišićima, trbuhu, povraćanjem.
Simptomi traju 5-10 dana i liči blagoj gripi.
Teži oblik nastaje kada virusi prodru u središnji živčani sustav
i tada, obično 4-10 dana nakon stišavanja simptoma prve faze, javljaju
se naglo povišenje temperature, jaka neizdržljiva glavobolja, bolovi
u različitim dijelovima tijela, te simptomi od strane živčanog sustava
u vidu vrtoglavice, blagog do teškog poremećaja svijesti, vidnih i
duševnih poremećaja. Poremećaj svijesti može ići do kome, a bolest
može završiti i smrtno.
Liječenje je simptomatsko, dakle - specifičnog lijeka nema.
Oporavak je ponekad veoma dug a obilježen je dugotrajnim
glavoboljama i klonulošću.
Bolest se može spriječiti cijepljenjem cjepivom protiv
krpeljnog meningoencefalitisa. Preporuča se osobama
koje su često u šumama (šumski radnici, lovci npr.) te posebice djeci
koja borave u prirodi u krajevima gdje je krpelj rasprostanjen.
FSME-IMMUN je cjepivo koje pruža zaštitu od svih sojeva virusa
krpeljnog meningoencefalitisa koji se pojavljuju u Evropi i Aziji.
Ne postoji dobna granica za cjepljenje. Jedino se
u prvoj godini života cijepljenje preporuča u slučaju neposredne opasnosti
od infekcije. Da bi se postigla imunizacija prije sezonske pojave
krpelja preporuča se započeti cijepljenje u zimskim ili ranim proljetnim
mjesecima. Nakon prve dvije doze koje se daju u razmaku od mjesec
dana treća doza cjepiva daje se nakon 9-12 mjeseci. Tada je zaštita
97 %. Obnavljanje cjepiva (revakcinacija) vrši se tri godine nakon
zadnje (treće doze) primarnog cijepljenja (primovakcinacije).
U slučaju uboda krpelja treba ga čim prije izvaditi
a mjesto uboda dezinficitrati. Krpelj umrtvljujemo pritiskom
vatice uronjene u alkohol ili benzin na mjeto uboda krpelja 1-2 minute,
a potom ga u smjeru obrnutom od kazaljke na satu okrenemo i izvadimo
pincetom. U slučaju da dijelovi krpelja ostanu u koži preporuča se
pregled liječnika. Ako dijete nije cjepljeno a dođe do uboda krpelja
cijepljenje ne pruža zaštitu nego je potrebna zaštita specifičnim
imunoglobulinom ( Bulin ).
Krpelj je prenosnik i jedne druge bolesti - lajmske
borelioze uzrokovane bakterijom Borreliom burgdorferi, a
u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je učestalost inficiranosti krpeljom 45
%.
Bolest je sistemska i javlja se u tri stadija. Prvi stadij
se prepoznaje po kružnom crvenilu oko mjesta uboda koje nastaje u
tijeku nekoliko dana do nekoliko tjedana nakon uboda. Mogući
su i simptomi nalik na gripu. Ako se bolest ne prepozna i ne liječi,
nekoliko mjeseci nakon kontakta s zaraženim krpeljom prelazi u drugi
stadij. Javljaju se upalni simptomi sa strane više organa – perifernih
živaca, moždanih ovojnica, zglobova, srca, očiju. Treći stadij
se javlja nakon 1-20 godina od pojave prvih simptoma u vidu kronične
upale pojedinih organa.
Ako se bolest na vrijeme prepozna i liječi visokim dozama antibiotika
( Sumamed, Doxicyclin) dovoljno dugo, što će odrediti liječni,k dolazi
do potpunog izlječenja.
Cjepivo protiv borelioze se u nas ne primjenjuje jer u Evropi postoje
bar tri soja B. burgdorferi. U Sjevernoj Americi gdje postoji samo
jedan soj cjepivo se primjenjuje.
Zaključili bismo da je za sve bolesti koje prenosi
krpelji korisno zaštititi se oblačenjem dugih rukava i hlača pri odlasku
u šume i mjesta sa niskim raslinjem, te upotrebom repelenata ( sprejevi
za kožu koji odbijaju krpelje ). Treba štititi od krpelja i kućne
ljubimce jer oni mogu unijeti krpelje u kuće i stanove.Važno je uvijek
pregledati kožu nakon šetnji u prirodi i ukloniti krpelje ako ih nađemo.
Najsigurnija zaštita protiv krpeljnog meningoencefalitisa je svakako
cijepljenje.
Dr med. mr. sc. Ljiljana Kipke-
Sabol
specijalist školske medicine
POLIKLINIKA ZA DJEČJE BOLESTI Dr SABOL
10000 Zagreb, IV Cvjetno naselje 21
Tel. 01 619 00 80 |
